Show simple item record  

dc.contributor.authorMaxwell, Te Kahautuen_NZ
dc.date.accessioned2020-02-19T01:17:24Z
dc.date.available2017en_NZ
dc.date.available2020-02-19T01:17:24Z
dc.date.issued2017en_NZ
dc.identifier.citationMaxwell, T. K. (2017). Hāwatewate. Te Kōtihitihi: Ngā Tuhinga Reo Māori, 4, 121–124.en
dc.identifier.issn2230-3928en_NZ
dc.identifier.urihttps://hdl.handle.net/10289/13444
dc.description.abstractHe whakamārama mō te whakaeke apakura He whakaeke apakura tēnei hai whakamaumaharatanga ki te kotahi rau e rima tekau tau mai i te murunga whenua o Te Whakatōhea. Ka tangihia te tāwharonanga harakoretanga o Mokomoko tipuna o Te Whakatōhea. I whakapaetekatia e Te Karauna nāna i kōhuru te mihinare a Te Wākana i te 2 o Poutūterangi i te tau kotahi mano e waru rau e ono tekau mā rima (1865). Ahakoa nā Kereopa o Ngāti Rangiwewehi i patu a Te Wākana. I haramai a Te Kereopa i raro i te Paimārire (Hauhau) ki Ōpōtiki. Ko tā Te Paimārire kaupapa i tae atu ai ko te kauhau i te whakapono hou a Te Ua Haumēne. Ko ngā āpōtoro i tukuna atu e Te Ua Haumēne ko Pātara Rakataura me Te Kereopa, hoi anō ko te kauhau i te rongopai tā Te Ua Haumēne i whakahau ai. Hoi anō he take tā Te Kereopa, tā te mea i kōhurutia tana wahine me āna tamāhine tokorua ki te whare karakia i Rangiaowhia ki roto o Tainui. Nara i pau a Ngāti Apakura ki te mate, ā i patua anō tana tamāhine hoki ki te pakanga i Hairini. Koiarā tā Kereopa he rānaki i te mate o tana whānau i pau i te ahi nukarau a te Karauna. Nā tēnei patunga i a Te Wākana i riro ai te 250,000 eka o Te Whakatōhea. I tēnei rā tonu o Te Matatini i tēnei tau 2015 kua eke ki te kotahi rau e rima tekau (150) tau o te parekuranui o Te Whakatōhea mō te patunga i te tangata kotahi nā tētahi atu. Ko te kōhuru i a Te Whakatōhea me āna tamariki, āna mokopuna, ko te tāwharona i ngā tāne, i ngā wāhine, ko te ekeeke kino te rarahu i ngā wāhine me ngā tamariki kōtiro, tāne hoki. Mutu ana te rarahu ko te kōhuru i a rātou ki te pū, ki te mata o te pēneti ko te tahu rānei. Ko te urupatu anō tērā ko te tahu i ngā pā, i ngā whare tīpuna, i ngā māra, i ngā mira mahi paura, i ngā kaipuke tauhokohoko ki Tāmaki, ki Poihākena, ki Ingarangi. Ko te parekura nui tēnei o Te Whakatōhea, ko te kōhuru i tō mātou katoa, tō mātou ao, tō mātou wairua, tō mātou hinengaro, tō mātou tinana o Te Whakatōhea mō te mate kotahi a te tangata kotahi. Ahakoa he mihingare, he pūrahorua hoki he kawe o kōrero nōna ki a Kāwana Kerei mō ngā nekeneke a Te Whakatōhea ki te tautoko i a Kīngi Tāwhiao me ngā pakanga whenua i Rangiriri, i Ōrakau i te tau kotahi mano e waru rau e ono tekau mā whā (1864).
dc.format.mimetypeapplication/pdf
dc.language.isoen
dc.publisherTe Whare Wānanga o Waikatoen_NZ
dc.rightsThis article is published in the Te Kōtihitihi: Ngā Tuhinga Reo Māori. Used with permission.
dc.titleHāwatewateen_NZ
dc.typeJournal Article
dc.relation.isPartOfTe Kōtihitihi: Ngā Tuhinga Reo Māorien_NZ
pubs.begin-page121
pubs.elements-id218405
pubs.end-page124
pubs.publication-statusPublisheden_NZ
pubs.publisher-urlhttp://www.waikato.ac.nz/fmis/research-practice/te-kotihitihi/Putanga-4en_NZ
pubs.volume4en_NZ
dc.identifier.eissn2230-3936en_NZ


Files in this item

This item appears in the following Collection(s)

Show simple item record